Republičkom javnom tužilaštvu Crta je uputila podnesak za pokretanje postupka u kojem će se ispitati navodi o umešanosti Crte u pokušaj državnog udara i ubistva predsednika države, koje su u Narodnoj skupštini izneli poslanici Srpske napredne stranke Aleksandar Martinović i Vladimir Orlić. Crta poziva tužilaštvo da u svojstvu svedoka pozove narodne poslanike da objasne optužbe koje su izneli i kojima su direktno označili Crtu kao saučesnika u zaveri protiv držvanog poretka.
Reforma celokupne izborne administracije i njena profesionalizacija jedna je od pet ključnih promena koje je predložila Crta kao preduslov za održavanje poštenih i slobodnih izbora u Srbiji. Kako kaže Pavle Dimitrijević, zamenik programskog direktora Crte, formiranje takvog profesionalnog tela ne bi bio samo važan doprinos održavanju poštenih i slobodnih izbora, već bi doprinelo i vraćanju poverenja građana u izborni proces koje je poslednjih nekoliko godina značajno poljuljano.
„Zaštita izbornog prava veoma je bitna kako bismo na kraju mogli da utvrdimo prave rezultate izbora, pravu izbornu volju građana. Međutim, ako ne možemo kvalitetno da zaštitimo izborno pravo građana, onda je ono samo mrtvo slovo na papiru“, navodi Vladimir Tupanjac, pravni ekspert Crte koja je među predloženih pet ključnih promena za poštene i slobodne izbore navela i da je potrebno da se odrede zakonski rokovi koji bi omogućili efektivnu zaštitu izbornih prava i da se prošire nadležnosti izborne administracije u zaštiti ovih prava.
Ustav Republike Srbije garantuje da su izbori slobodni, glasanje tajno, a izborno pravo opšte i jednako. Ipak, proteklih godina sve je više navoda o pritiscima na birače, bez obzira što međunarodni dokumenti na čije se poštovanje Srbija obavezala predviđaju da zakoni i vlast moraju da omoguće biračima da glasaju bez straha od odmazde. Vujo Ilić, savetnik za javne politike i istraživanja Crte, kaže da je zakonom zagarantovano pravo da je glasanje tajno i slobodno i da kad se na bilo koji način ta tajnost oduzima i utiče na slobodu izbora onda govorimo o pritiscima na birače.
Nakon izbora 2020, a u susret novom izbornom ciklusu u Srbiji, Crta je revidirala svoje ranije preporuke i formulisala 20 Preporuka za poštene i slobodne izbore. Crtine preporuke oslanjaju se na postojeće međunarodne standarde održavanja slobodnih i poštenih izbora, i produbljuju ih u skladu sa lokalnim kontekstom. Uloga Ustavnog suda ogleda se osiguravanju jednakog biračkog prava za sve kategorije birača. U okviru Crtinih preporuka za poštene i slobodne izbore, sa delokrugom rada Suda povezana je preporuka broj 11.
Nakon izbora 2020, a u susret novom izbornom ciklusu u Srbiji, Crta je revidirala svoje ranije preporuke i formulisala 20 Preporuka za poštene i slobodne izbore. Crtine preporuke oslanjaju se na postojeće međunarodne standarde održavanja slobodnih i poštenih izbora, i produbljuju ih u skladu sa lokalnim kontekstom. Uloga Upravnog suda ogleda se proširivanju nadležnosti izborne administracije u zaštiti izbornih prava. U okviru Crtinih preporuka za poštene i slobodne izbore, sa delokrugom rada Upravnog suda povezana je preporuka broj 14.
Nakon izbora 2020, a u susret novom izbornom ciklusu u Srbiji, Crta je revidirala svoje ranije preporuke i formulisala 20 Preporuka za poštene i slobodne izbore. Crtine preporuke oslanjaju se na postojeće međunarodne standarde održavanja slobodnih i poštenih izbora, i produbljuju ih u skladu sa lokalnim kontekstom. Uloga izbornih komisija, Republičke izborne komisije (RIK) i gradskih i opšinskih izbornih
komisija (GIK/OIK) ogleda se u obezbeđivanju slobode izbora i biračkog prava, zaštiti izbornih prava, kao i u unapređenju rada izborne administracije. Od ukupno 20 Crtinih preporuka, sa delokrugom rada RIK i GIK/OIK povezane su preporuke: 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19 i 20.
Nakon izbora 2020, a u susret novom izbornom ciklusu u Srbiji, Crta je revidirala svoje ranije preporuke i formulisala 20 Preporuka za poštene i slobodne izbore. Crtine preporuke oslanjaju se na postojeće međunarodne standarde održavanja slobodnih i poštenih izbora, i produbljuju ih u skladu sa lokalnim kontekstom. Uloga Republičkog javnog tužilaštva (RJT) ogleda se pre svega u osiguravanju slobode izbora i biračkog prava. U okviru Crtinih preporuka za poštene i slobodne izbore, sa delokrugom rada RJT povezana je preporuka broj 10.
Nakon izbora 2020, a u susret novom izbornom ciklusu u Srbiji, Crta je revidirala svoje ranije preporuke i formulisala 20 Preporuka za poštene i slobodne izbore. Crtine preporuke oslanjaju se na postojeće međunarodne standarde održavanja slobodnih i poštenih izbora, i produbljuju ih u skladu sa lokalnim kontekstom. Uloga Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ogleda se pre svega u obezbeđivanju
ravnomerne medijske zastupljenosti, kao i u sprovođenju edukativnih kampanja o izbornim pravilima i procedurama. Od ukupno 20 Crtinih preporuka, sa delokrugom rada REM-a povezane su preporuke: 5, 6, 7 i 11.
Naše teme
Demokratska kultura
Jer politika nije samo za političare. Naše je ljudsko i građansko pravo da učestvujemo u procesima u kojima se donose odluke koje utiču na naše živote. Dijalog nema alternativu.
Slobodni i fer izbori
Jer su izbori osnovni stub demokratije. Pravo svakog građanina je da u slobodnim i fer uslovima donese odluku kome želi da poveri svoj glas. Svaki glas podjednako vredi. Za to se bore Građani na straži.
Otvorene institucije
Jer su institucije servis građana. Potrebne su nam jake institucije sa integitetom koje štite javni interes.
Slobodni mediji
Jer mediji treba da postavljaju pitanja i kritički sagledavaju stvarnost. Potrebni su nam mediji koji štite javni interes i bave se potrebama građana.
