Šta je nama demokratija u poslednjih 10 godina?

Demokratija u proteklih deset godina nikada nije imala dvotrećinsku podršku građana, ali istraživanja javnog mnjenja koja je u tom periodu radila Crta pokazuju stabilan rast broja onih koji veruju da je demokratija, uprkos svim manama, najbolja opcija za Srbiju. 

 

I demokratija i jak lider

Poslednje Crtino istraživanje iz novembra 2022. godine pokazuje da oko polovine punoletne populacije demokratiju smatra najboljim vidom uređenja za Srbiju. Sličan udeo građana smatra da je za našu zemlju u ovom trenutku bolje da imamo jakog lidera koga bi svi slušali.

Tokom 10 godina menjao se i odnos građana prema organizacijama civilnog društva. Po Crtinom istraživanju iz 2013. godine, trećina građana je tada smatrala da organizacije civilnog društva štite javni interes i bore se za pozitivne promene u društvu. Sada taj stav deli skoro polovina ukupnog broja građana Srbije.

Većina ispitanika vidi politiku kao prostor za aktivno uključivanje građana (53%), što govori o značajnom potencijalu participativne demokratije, koji je, međutim,  limitiran osrednjom procenom mogućnosti za promene u državi (31%), kao i veoma niskom samoprocenom sposobnosti za učešće u politici (15%). 

 

Lokalni problemi pokretači građana

Kao posledica toga, samo pet odsto građana je organizovalo akcije na lokalnom nivou kako bi neki problem bio rešen, a 15 odsto je u tim akcijama učestvovalo.

Građani se najčešće aktiviraju u rešavanju lokalnih – komunalnih (49%) i ekoloških (32%) problemima. 

Četiri petine građana (80%) se nisu angažovale ni u jednoj akciji, a kao razlog za to najčešće navode nedostatak vremena. Petinu građana, kako kažu, to ne zanima ili ne veruju da je moguće nešto postići. 

Ipak, udeo građana koji nemaju poverenja u moć građanskog aktivizma opada iz godine u godinu, ali u isti mah raste broj onih koji ističu manjak vremena kao prepreku za angažovanje. Iako to deluje kao negativan nalaz, treba imati u vidu da je ljude znatno lakše ubediti da izdvoje deo svog vremena za doprinos određenoj akciji, nego povratiti izgubljeno poverenje u delotvornost ovakvih akcija.

Izbijanjem pandemije promenio se dotadašnji trend blagog rasta udela građana koji učestvuju u građanskim akcijama. Sada se udeo građana koji misle da se povezivanjem s organizacijama civilnog društva može uticati na promene vratio na nivo iz perioda pre korone.

 

Izbori – put do promena

Istraživanje je pokazalo i da su u prethodne dve-tri godine građani najčešće potpisivali peticije (31%), diskutovali o politici putem interneta (23%), ali i učestovali na protestima (20%). Diskutovanje o politici s drugim ljudima i potpisivanje peticija i pre deset godina bili su najčešći oblik participacije građana.

Glasanja na izborima je najpozitivnije ocenjen način (54%) uticanja na promene u društvu. 

Determinante koje utiču na stavove

Kao i u prethodnim talasima istraživanja, sve nalaze treba posmatrati kroz vizuru političkih preferencija građana (34% građana kaže je blisko partijama na vlasti, a 13% partijama u opoziciji), odnosno poverenja koje iskazuju za određene televizije (58% ima poverenja u televizije s nacionalnom frekvencijom, a 16% u kritički orjentisane kablovske televizije). Gotovo da nema teme o kojoj stavovi građana nisu obojeni partijskom inklinacijom i izborom najkredibilnije televizije.

Celo istraživanje je dostupno ovde.