Monitoring medija: Sve teme u senci rata u Ukrajini

Tokom prva tri meseca rata u Ukrajini, ova tema bila je dominantna u medijima, dok su druge teme bile potpuno marginalizovane. Za razliku od perioda pre početka rata kad su mediji bili naklonjeni Rusiji, posle početka sukoba ta otvorena podrška je ublažena. Ipak, i dalje je daleko više pozitivnih izveštaja o Rusiji nego o zemljama Zapada, pokazao je monitoring medija koji je Crta sprovela u periodu od 24. februara do 31. maja ove godine. 

Kad bi se mediji bavili i drugim temama, kao što su pitanje energetike, evropskih integracije, nezavisnosti Kosova, izvoza i uvoza… o njima bi se govorilo kroz prizmu dešavanja u Ukrajini.

U pomenutom periodu praćeno je izveštavanje četiri televizije sa nacionalnom pokrivenošću RTS 1, Pink, Prva i Happy; četiri dnevne novine Informer, Blic, Večernje novosti i Kurir, kao i četiri internet portala blic.rs, kurir.rs, novosti.rs i b92.net. 

Analiza je obuhvatila 8.147 medijskih priloga – sve one koji su se odnosili na rat u Ukrajini.

 

O Rusiji više nego o SAD, EU i NATO zajedno

Najzastupljeniji strani akter u medijima u kontekstu rata u Ukrajini bila je Rusija. Rusija je u medijskim izveštajima pomenuta više puta nego što su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i NATO pomenuti zajedno.

U odnosu na period pre početka rata kad se o Rusiji izveštavalo dominantno pozitivno, a o Zapadu negativno, sada se ovaj odnos donekle menja. Otvorena podrška Rusiji u medijima sada je ublažena, ali i dalje je vidljiva. Negativno izveštavanje o stranim akterima, izuzev o Kini, je u porastu. Ipak, i dalje je daleko više pozitivnih izveštaja o Rusiji nego o zemljama Zapada.

Predstavljanje Rusije i zapadnih zemalja u kontekstu rata u Ukrajini može se sagledati sa dva aspekta. Prvi, međusoban odnos između svetskih sila. Drugi, međusoban odnos sa Srbijom. 

Kad se govori o međusobnom odnosu svetskih sila, dominantan je stav da je Rusija „uvučena“ u rat. Rat je tumačen kao odbrambeni, kao borba Rusije za potiskivanje zapadne hegemonije, odvraćanje NATO snaga sa granica Rusije i borbe protiv ukrajinskog režima koga je u rat gurnuo Zapad.

U kontekstu odnosa sa Srbijom, na početku rata dominirala je slika da je Rusija važan zaštitnik i saveznik, garant očuvanja Kosova i nezavisnosti Republike Srpske. Tokom rata, taj akcenat se pomera na opipljivije aspekte saradnje i mogućnosti dobijanja energenata, a pre svega gasa.

Međutim, postojali su i kratki trenuci odstupanja od ovog pravila. To se dešavalo onda kad bi ruski predsednik Vladimir Putin pravdao otcepljenje Donbasa primerom Kosova. U tim trenucima u srpskim medijima kretala je negativna kampanja, a Putinove reči tumačene su kao „nož u leđa Srbiji“.

 

Televizije na strani Rusije

Tokom prva tri meseca rata u Ukrajini sve televizije sa nacionalnom pokrivenošću su izveštavale u korist Rusije, a negativno prema Zapadu. U tome su posebno prednjačile televizije Pink i Happy. Pristrasno izveštavanje u korist Rusije posebno je izraženo u jutarnjim programima.

U dnevnim novinama izveštavanje u korist jedne, ruske strane izraženo je u Informeru i Večernjim novostima, dok je kod Blica i delom Kurira bilo prisutno balansirano izveštavanje o stranim akterima. 

Kao i pre početka, tako i tokom prva tri meseca rata u Ukrajini, analiza je pokazala da portali, izuzev novosti.rs koji je proruski orijentisan, imaju izbalansiraniji pristup izveštavanja o ukrajinskoj krizi.

Izbalansiraniji pristup portala može se tumačiti kao posledica njihovih ekonomskih interesa,  želje za hiperprodukcijom vesti koja im omogućava veću vidljivost i posećenost sajtovima. Zato internet portali prenose vesti objavljene kako u zapadnim, tako i u ruskim medijima. 

Celu analizu možete pročitati ovde.