Pošteno do posla – da nam najbolji uče decu

Da biste u Srbiji postali nastavnik i dobili priliku da učite i vaspitavate decu ne morate da ispunite nikakve preterano stroge kriterijume. U suštini u najvećem broju slučajeva sve se svodi na to da li ćete biti po volji direktora škole. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja određuje tek opšte uslove, a školama je ostavio mogućnost, ali ne i obavezu, da ih dodatno precizira. Niško udruženje “Nauči me” želi da to promeni.

“Prema sadašnjem zakonu da biste bili nastavnik morate da ispunite pet kriterijuma, a to je da ste državljanin Srbije, da ste radno sposobni, da niste osuđivani i krvično gonjeni, da ste završili fakultet i da govorite srpski”, objašnjava Milan Petrović iz udruženja “Nauči me”.

Kako bi proverili koliko je od više od 1.500 škola iskoristilo zakonsku mogućnost, “Nauči me” je od svih njih na osnovu Zakona o pristupu informacijama od javnog značaja zatražio da im odgovore da li su usvojile dodatne kriterijume, smernice ili sistem bodovanja kojim se konkursna komisija rukovodi prilikom odabira ko će od kandidata dobiti posao.

“Samo osam škola nam je odgovorilo da je propisalo neke svoje kriterijume”, kaže Petrović.

 

Kako je sada?

Od 2013. godine kad je uvedena zabrana zapošljavanja veliki broj nastavnika imao je ugovore na određeno vreme. Uz sve to, u jednom trenutku stigla je i najava da će biti zaposleno 2.500 prosvetnih radnika. 

Sadašnji sistem zapošljavanja prosvetnih radnika je, prema mišljenju Milana Petrovića, veoma netransparentan i ostavlja prostor za zloupotrebe i korupciju, a samo najava zapošljavanja tolikog broja nastavnika dodatno je istakla potrebu da bi ovaj problem morao da bude rešen.

„Trenutno to izgleda ovako. Direktori škola postavljaju komisije koje biraju koga će zaposliti. Mi sumnjamo da oni daju i instrukciju koga bi želeli od kandidata. I ne samo što direktori postavljaju komisije, nego isto tako rešavaju proces žalbe. Uz sve to rešenje o izboru, često nemaju nikakvo objašnjenje o kriterijumima po kojima je neki kandidat izabran za nastavnika”, objašnjava Petrović koji je sam bio u situaciji da je posle nekoliko godina rada na određeno vreme na konkursu za stalni posao izabran kandidat sa lošijom biografijom.

U udruženju “Nauči me” smatraju da ovaj nedostatak može brzo da bude otklonjen izmenom postojećeg zakona. Zato su u okviru projekta “Vratimo se na početak – parlament kao osnova vladavine prava”, koji Crta i Otvoreni parlament realizuju u saradnji sa Evropskom unijom, pokrenuli inicijativu “Pošteno do posla u školama”.

„Potrebna je promena zakona i to tako da Narodna skupština jednom dodatnom rečenicom obaveže Ministarstvo prosvete da napravi jasne transparentne kriterijume koji će važiti za sve osnovne i srednje škole u Srbiji. Ti kriterijumi bi se primenjivali nakon što bi se šireg spiska odredio uži krug kandidata i koji bi bili bodovani po tom kriterijumu koji bi bio jasno napisan, transparentan i jednak za sve“, objašnjava Petrović.

 

Da državne škole ne budu privatne

U razgovorima sa prosvetarima uglavnom su dobijali odgovor da su saglasni sa njihovim predlogom, kao i da je neophodno da se uvede jedinstveni kriterijum za zapošaljvanje u prosveti, ali da bi tako nešto trebalo da dođe “odozgo”, odnosno od Ministarstva i da rešenje bude konkretno, praktično i primenjivo.

S druge strane, u razgovorima sa predstavnicima resornog Ministarstva i još uvek aktuelnim ministrom Brankom Ružićem dobili su odgovor da su svesni nedostataka, ali da je broj pritužbi na konkurse mali i da to trenutno nije goruće pitanje.

“Mi se ne slažemo da to nije gorući problem, pogotovo ako imamo najavu zapošljavanja, jer osnova dobrog obrazovnog sistema jesu dobri nastavnici. Ako uzmemo da radni vek prosvetnog radnika traje oko 40 godina, on u svom radnom veku utiče na više od 5.000 učenika”, kaže Petrović.

Sad kad je posle dugo čekanja konstituisan parlament, a očekuje se i formiranje nove vlade, “Nauči  me” će nastaviti institucionalnu borbu za bolje obrazovanje i pravedno zapošljavanje u školama.

„Iskoristićemo ovaj početak školske godine i vreme kad se u suštini jedino i priča o obrazovanju. Pripremili smo film koji smo nazvali “Nedovoljan jedan”. Iniciraćemo u skupštini javno slušanje gde ćemo izaći sa pripremljenim slučajevima i uporednim analizama kako je kod nas, a kako u našoj okolini, kao što je Republika Srpska, na koji način bi mogao da izgleda taj niz kriterijuma. Ako bude sluha nadamo se da će skupština formirati jednu radnu grupu koja bi onda uključivala i predstavnike ministarstva i sve relevantne činioce kako bismo zajedno došli do adekvatne liste kriterijuma koja bi mogla da bude usvojena“, najavljuje Petrović i dodaje da “Ako ovakav zakon ostane, naše škole u suštini već jesu privatne, samo su budžetski plaćene”.