Monitoring medija otkriva sistemski rast anti-zapadnih sadržaja
U 2025. godini medijsko izveštavanje u Srbiji dodatno je učvrstilo anti-zapadne narative, uz posebno izraženu negativnu sliku o Evropskoj uniji, dok se Rusija, Kina i SAD prikazuju pretežno afirmativno. Promena političkog konteksta u SAD brzo se odrazila na domaće izveštavanje, dok EU ostaje konstantna meta negativnih i manipulativnih sadržaja. U oblikovanju ovih narativa ključnu ulogu ima predsednik Aleksandar Vučić, čije prisustvo u medijima direktno utiče na tonalitet izveštavanja o međunarodnim akterima, dok su domaći mediji glavni izvor manipulativnih poruka.
Mediji u Srbiji sistemski i u kontinuitetu neguju anti-zapadne narative. Ni nakon 2022. broj takvih sadržaja ne opada, što potvrđuje da su anti-zapadni narativi postali standardizovan i održiv deo medijskog okvira. Monitoring medija sproveden od januara do oktobra 2025. godine pokazuje da se ovaj trend ne samo nastavlja, već i produbljuje, posebno kada je reč o Evropskoj uniji.
U prvih deset meseci 2025. najzastupljeniji strani akteri u srpskim medijima bile su Sjedinjene Države i Rusija, o kojima se izveštava dominantno pozitivno. Kina je u odnosu na njih značajno manje prisutna, ali se o njoj izveštava gotovo isključivo afirmativno. Nasuprot tome, Evropska unija i NATO ostaju u fokusu negativnog izveštavanja.
Do ponovnog izbora Donalda Trampa za predsednika SAD, domaći mediji su prema svim ključnim zapadnim akterima, EU, SAD i NATO, izveštavali dominantno negativno. Međutim, rezultati monitoringa pokazuju dramatičan zaokret: nakon Trampovog povratka u Belu kuću, negativni tonovi prema SAD i NATO-u naglo opadaju, dok EU postaje glavna meta negativnog narativa u medijima. Istovremeno, SAD beleže najizraženiji rast pozitivnog izveštavanja, što postaje jedna od ključnih promena u aktuelnom medijskom narativu.
Ključnu ulogu u oblikovanju medijskog okvira ima predsednik Aleksandar Vučić, koji je od januara do novembra zabeležio čak 366 televizijsko uključenje uživo. Monitoring pokazuje da svaki put kada je Vučić citiran, tonalitet izveštavanja o stranim akterima poprima jasnu strukturu: Kina, Rusija i SAD prikazuju se pozitivno, dok se EU predstavlja pretežno negativno. Ovakav obrazac potvrđuje da predsednikova neprestana prisutnost direktno utiče na način na koji se međunarodni odnosi uokviruju u medijima.
Analiza manipulativnih narativa otkriva dodatno produbljivanje ovih trendova. Gotovo trećina svih identifikovanih manipulacija u 2025. godini usmerena je na negativno prikazivanje EU. Oko petine afirmiše Rusiju, dok se o SAD manipuliše podjednako kroz pozitivan i negativan sadržaj. U poređenju sa prošlom godinom, beleži se značajan rast manipulacija protiv EU i porast pozitivnih članaka o SAD, dok negativni o SAD opadaju. Posebno je važno da monitoring potvrđuje kako su upravo domaći mediji, a ne spoljni akteri, najčešći izvor manipulativnih narativa.
Tonalitet manipulativnih medijskih sadržaja, analiziran kroz različite teme, otkriva dosledan obrazac: Kina je predstavljena isključivo pozitivno, Rusija gotovo u potpunosti afirmativno, a SAD delimično pozitivno u skladu sa izmenjenim političkim okolnostima. Evropska unija i NATO ostaju glavne mete negativnih manipulacija, čime se potvrđuje da se manipulativni narativi koriste kao instrument političke komunikacije.
Favorizovanje stranih aktera koje povezuje populistički i autoritarni oblik vladavine i oštro pozicioniranje EU kao problematičnog aktera usklađeni su sa političkim interesima i komunikacionim potrebama vladajuće većine, što ukazuje da se domaća politika direktno preliva u izveštavanje o međunarodnim odnosima.
Metodologija:
Istraživanje obuhvata centalne informativne emisije i segment prelistavanja štampe u jutranjim programima TV kanala sa nacionalnom pokrivenošću (RTS1, Pink, Prva, Happy). U periodu od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine. analizirano je 11.250 medijskih priloga, sa fokusom na političke, vojne, ekonomske i društvene teme, ratove u bivšoj Jugoslaviji, kulturu, ljudska prava i zdravstvo.
Ceo izveštaj je dostupan u nastavku teksta ili klikom ovde.
Skip to PDF content



