Fondacija Kofi Anan: U Srbiji najveći rizik od nasilja na izborima u Evropi, posle Rusije

Indeks izborne ranjivosti (EVI) 2026-2027 Fondacije Kofi Anan, objavljen u junu 2026. godine, Srbiji dodeljuje ocenu rizika 48,8 – najvišu među evropskim zemljama i zemljama kandidatima za EU u pojedinačnim analizama koje je Fondacija objavila, odmah posle Rusije, jedine evropske zemlje na globalnoj listi 15 izbora sa najvećim rizikom. Ocena Srbije skoro je pet puta viša od regionalnog proseka od 10,2, izračunatog za države EU/EEA i kandidate za članstvo bez Srbije, a model procenjuje verovatnoću bilo kakvog izbornog nasilja na 89,6 odsto. Ocena rizika od izbornog nasilja u Srbiji – 48,8 – najviša je u Evropi, posle Rusije.

EVI ovakvu ocenu Srbije objašnjava kombinacijom učestalih spornih izbora, zastrašivanja od strane vlasti, slabih pokazatelja poštenih izbora, nepoverenja opozicije, medijske neravnoteže i sve intenzivnije ulične politike. Kao ključne strukturne uzroke izveštaj navodi odsustvo uzastopnih mirnih izbora i dugi niz izbora sa umerenim nasiljem, uz izborne nepravilnosti i kupovinu glasova. Srpsku naprednu stranku (SNS) i predsednika Aleksandra Vučića opisuje kao dominantne u političkom sistemu, uz stalne primedbe opozicionih stranaka, građanskih pokreta i nezavisnih posmatrača na zarobljavanje medija, pritisak na zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebu administrativnih resursa, kupovinu glasova i zastrašivanje.

Predsednički izbori se očekuju do 2027. godine, kada ističe Vučićev drugi mandat, a parlamentarni do kraja 2027. godine, ukoliko ne budu raspisani ranije – zbog čega je tačan datum izbora i dalje glavna nepoznanica. Izveštaj upozorava da bi prevremeni izbori mogli da posluže kao dogovoreni izlaz iz talasa protesta ako se ispune verodostojni minimalni uslovi, ali i da bi mogli da budu shvaćeni kao taktička zamka ako budu raspisani bez reformi, dok bi dalje odbijanje da se izbori raspišu moglo da održi sukob na ulicama. Takođe ukazuje da bi geopolitičko balansiranje Srbije između pristupanja EU, odnosa sa Rusijom i Kinom i pregovora o Kosovu moglo da posluži za predstavljanje izbora kao izbora između suverenosti i stranog uticaja.

Fondacija preporučuje da vlasti, pre početka kampanje, sa opozicionim strankama, organizacijama civilnog društva, i međunarodnim partnerima dogovore minimalne izborne uslove – transparentnost biračkog spiska, pristup medijima, finansiranje kampanje i zaštitu od administrativnog pritiska. Od izborne komisije, regulatora medija i sudstva traži jasno saopštavanje odluka i blagovremeno objavljivanje podataka, od domaćih posmatrača i novinara zaštitu od uznemiravanja, a od OEBS/KDILJP, institucija EU i drugih međunarodnih partnera rano uključivanje, umesto čekanja na posmatranje samog dana izbora.