Koji su kriterijumi za određivanje biračkog mesta? Da li postoje situacije kada važe neka posebna pravila za glasanje?

Biračko mesto se, po mogućnosti, određuje za glasanje najviše 2.500, a najmanje 100 birača.

U izuzetnim slučajevima može se odrediti biračko mesto i za više od 2.500 birača ako ne postoje uslovi da se otvori više biračkih mesta, odnosno za manje od 100 birača ako bi zbog prostorne udaljenosti ili nepovoljnog geografskog položaja stanovnicima određenog mesta bilo znatno otežano glasanje na drugom biračkom mestu.

Međutim, kada se usled elementarne nepogode, epidemije ili drugih razloga glasanje na pojedinim biračkim mestima ne može sprovesti po pravilima zakona o izboru narodnih poslanika a da se time ne ugroze bezbednost i zdravlje birača, Republička izborna komisija, pošto pribavi mišljenje od nadležnih državnih organa, propisuje posebna pravila po kojima se obrazuju birački odbori, vrši primopredaja izbornog materijala i sprovodi glasanje na tim biračkim mestima. 

Slično se postupa i u slučaju ako se rezultat glasanja ne može utvrditi na samom biračkom mestu a da se time ne dovede u opasnost bezbednost i zdravlje članova biračkog odbora i bezbednost izbornog materijala i tada Republička izborna komisija može propisati da se izborni materijal premesti na drugo mesto i tamo utvrdi rezultat glasanja. Ovim merama RIK pribegava u slučaju sprovođenja izbora na KiM pošto dobije mišljenje Kancelarije za KiM o bezbednosnim procenama za sprovođenje izbora.

Promena u strukturi biračkih mesta biće i za nove izbore u Beogradu. To je najavila i Vlada Srbije u okviru mera koje preduzima da bi primenila preporuke ODIHR, dok je predsednik Gradske izborne komisije (GIK) Beograda Zoran Lukić izjavio da će na predstojećim beogradskim izborima maksimalan broj glasača na jednom biračkom mestu biti 1.800, umesto dosadašnjih 2.500, što znači da će biti uvedeno 75 do 80 novih biračkih mesta.