Šta su aktivisti uradili u 2022. godini – male pobede za velike promene

Svaka pobeda građanskih aktivista, pa čak i ona mala koja na prvi pogled ne deluje da je toliko značajna, utiče na to da građani sve više veruju da svojim angažovanjem mogu da doprinesu promenama u društvu. Ni 2022. godina nije prošla bez takvih pobeda aktivista.   

Da je tako, pokazuju i Crtina istraživanja javnog mnjenja. Svaki peti građanin je učestvovao u akcijama ili inicijativama u lokalnoj zajednici, dok je pet odsto takve aktivnosti i pokretalo. 

O aktivizmu se više ne govori kao o pojedincima koji se “nešto bune”, već o grupama građana koji glasno i uporno brane javni interes. I godina za nama pokazala je da građani imaju moć, a ovo su samo neke od pobeda za koje bi na početku mnogi rekli da u borbu i ne vredi kretati jer je sa druge strane neuporedivo jači “neprijatelj”.

 

EPS da smanji zagađenje 

Gotovo dve godine prošlo je od momenta podnošenja tužbe do presude za koju se može reći da je pravni presedan u Srbiji. 

U novembru 2021. godine Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu presudu po tužbi organizacije RERI (Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu) kojom je naložio Elektroprivredi Srbije da smanji emisije sumpor-dioksida u termoelektranama zbog njihove opasnosti po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Jovan Rajić, advokat i predsednik Upravnog odbora RERI-ja, tada je izjavio za Danas da ova presuda jeste presedan i da je prva ove vrste u Srbiji.

 

Propaganda na kolenima

Dragana Arsić i Pokret „Odbranimo šume Fruške gore“ već godinama se bore za očuvanje najstarijeg nacionalnog parka u Srbiji zbog čega su često izloženi najrazličitijim pritiscima.

FOTO: Kamerades/Marko Risović

Dve godine i dva meseca trajala je borba Dragane Arsić da sudski dokaže da su mediji objavili neistine o njoj. 

Sve je počelo u avgustu 2020. kad je portal Prismotra, koji više ne postoji, objavio neistine o Dragani Arsić i to u trenutku kad Pokret kreće u institucionalnu borbu protiv uzurpacija i nezakonitih radnji na lokalitetu Kesten na Fruškoj gori. 

Tekst sa portala posle su preneli još neki mediji među kojima i RTV Pančevo, protiv kojeg je Arsić podnela tužbu zbog objavljivanja neistinitih i uvredljivih informacija.

Apelacioni sud krajem prošle godine doneo je pravnosnažnu presudu u njenu korist.

Uz sve to, Arsić se zbog svoje borbe suočava sa nizom takozvanih SLAPP (zlonamernih) tužbi – novim vidom pritisaka na medije, aktiviste i uopšte one koji pokušavaju da zaštite javni interes. 

Ali i tu se vide male pobede. Osnovni sud u Novom Sadu odbacio je tužbeni zahtev suvlasnika „Galensa“ Nebojše Petrića protiv Arsić, a prethodno je i suvlasnica „Galensa“ Sanja Petrić povukla krivičnu tužbu kojom je tražila godinu dana zatvora za Arsić. 

Suvlasnici kompanije „Galens“ su početkom godine uputili niz tužbi protiv članova Pokreta „Odbranimo šume Fruške gore“ i Udruženja „Fruškać“, a ukupna vrednost tužbenih zahteva protiv ova dva udruženja je oko dva miliona dinara.

 

Pravo na skupštinu

Iako je poverenje građana u rad Narodne skupštine i poslanike na veoma niskom nivou, Dejan Zejnula, predsednik Pokreta “Pravo na život – Meri”, rešio je da se obrati onima koje su građani birali. I uspeo je.

Posle dugo vremena, jedan predlog zakona koji nije stigao iz Vlade Srbije ili od neke političke stranke, već od građana, ušao je u skupštinsku proceduru.

Zejnula je u saradnji sa lekarima napisao Predlog zakona o Hitnoj pomoći, a ako bude usvojen, to će biti prvi put da je na ovaj način regulisan rad ove službe. U čitavu borbu krenuo je nakon lošeg iskustva sa Hitnom pomoći koje se tragično završilo smrću supruge. 

 

Ohrabriti i stati uz najugroženije

Kad Nikolu Kolju Krstića iz Pokreta Tvrđava pitate zašto se bavi aktivizmom, odgovoriće vam da to pitanje nije ni potrebno postaviti nekome u Smederevu koje ima takve životne probleme kao što su problemi sa zagađenjem vazduha.

Pokret Tvrđava i meštani tri sela (Radinac, Vranovo i Ralja) koji su najugroženiji od Železare, zajedno su podneli osnovnom javnom tužilaštvu u Smederevu krivičnu prijavu protiv kineske kompanije HBIS, koja upravlja Železarom, i pet njenih direktora za krivično delo zagađenja životne sredine.

Foto Ivan Veselinović

Ne odustaju od toga da Železara poštuje propise.

 

Idemo dalje

Kad je reč o građanskom aktivizmu u Srbiji, u proteklih nekoliko godina situacija je bolja. Često se pojavi priča o nekoj novoj grupi građana, komšija koji su se udružili da odbrane javni interes. Međutim, i dalje su veliki problem bezbednost aktivista i suočavanje sa zlonamernim tužbama ( SLAPP tužbama) kako bi se obeshrabrili i odustali od borbe. 

Iako možda nekome ove pobede mogu delovati male i ne toliko bitne, u zemlji zarobljenih institucija i građanske apatije, one su u stvari velike. 

Zato svi treba da podržimo sve one hrabre ljude koji ne žele da ćute i koji se glasno bore za javni interes, uprkos svemu.