Građani uvek moraju da se pitaju

Šta se desi kad oni koji odlučuju ne pitaju građane za mišljenje, a trebalo bi, i donose odluke bez konsultacije sa građanima? Oni se organizuju i počnu da se bore za svoja prava. A šta sve može da posluži u toj borbi? Čak i jedna daska za peglanje. 

Upravo to što ih niko ništa nije pitao o Nacrtu plana detaljne regulacije za Novo naselje, pokrenulo je stanovnike ovog dela Novog Sada. Ogranizovali su se i započeli borbu ne bi li sačuvali, kako kažu, jedan od retkih preostalih delova grada gde se još uvek humano stanuje.

„Ovde je još uvek zadržan optimalan odnos broja zgrada, zelenih površina i parking mesta. Sa novim stambenim blokovima koji su već izgrađeni, ili se grade, taj odnos se narušava. Zbog neodgovornog planiranja gradskih urbanista došli smo u situaciju da imamo blokove koji nemaju svoje parkinge, niti zelenila. Sada pokušavaju da nađu rešenje tako što će tamo gde su dvorišta naših zgrada biti izgrađene garaže i to koje će naplaćivati“, kaže Marija Prijić Sladić iz neformalne grupe „Za zeleno Novo naselje“.

Uz sve to, kako navode, planirano je i da na postojećem parkingu bude izgrađen parking na više etaža, zbog čega će biti posečeno oko 30 platana koji između ostalog štite naselje od aerozagađenja. 

“Ovo što predlažu, ne samo da neće rešiti problem parkiranja, već će nam ugroziti i bezbednost. Te garaže će biti ukopane i izdizaće se oko metar iznad zemlje. Ako dođe do požara, kako će vatrogasci doći do zgrada? Na ovaj način neće biti obezbeđeno dovoljno  parking mesta, već će ih nam samo naplaćivati“ , objašnjava Marija Prijić Sladić.

Pošto se sve ovo radi na netransparentan način, stanovnici Novog naselja, kako kažu, čak sumnjaju da bi umesto tih planiranih garaža moglo da bude izgrađeno nešto potpuno drugo.

U čijem interesu se ovo radi?

Još 2019. godine Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije pokušala je da naknadnim predlozima promeni Nacrt detaljnog plana regulacije Novog naselja i upiše pomenute garaže u njega. Komisija za planove tada je te predloge odbila uz obrazloženje da se tako velike promene Nacrta ne mogu uraditi bez uvida javnosti.

A tu javnost, one koji tu žive, kako kaže Marija Prijić Sladić, niko ništa nije pitao ni ovog puta.

“Još tada smo negodovali. Tražili smo da se zakaže zbor građana. Međutim, kad smo se obratili Skupštini grada koja je dužna da ga sazove, to se nije desilo. Odluka zbora građana nije pravno obavezujuća, ali bismo imali dokument u kojem je zvanično zapisano da ne želimo te garaže u našim blokovima zato što to potpuno menja okruženje zbog kojeg smo i odlučili da baš tu kupimo stanove.“

Početkom godine pojavio se novi Nacrt detaljnog plana regulacije za Novo naselje u kojem su upisane sporne garaže. Gotovo sve primedbe koje su građani podneli su odbijene. Onima koji žive u Novom naselju nije jasno zašto se toliko insistira na tim garažama jer u blizini postoji parcela na kojoj bi umesto zgrade mogao da bude izgrađen parking. I oni to vide kao rešenje problema.

„Kad smo na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja zatražili na osnovu kojih odluka i studija je odlučeno da se grade takve garaže, od Uprave za građevinsko zemljšte i investicije koja je predložila da se te garaže unesu u plan dobili smo odgovor da ne poseduje niti jednu od traženih studija. A upravo studije do kojih smo došli govore da ove garaže neće rešiti problem, kao i da te naplative garaže nisu ekonomski isplative. Predviđeno je da te garaže imaju 80 mesta, a studije su pokazale da bi one bile isplative potrebno je da imaju 400.” 

Lako je dobiti podršku

“Ovo sada više nije samo pitanje tih garaža u Novom naselju. Naša fejsbuk grupa sada ima oko 2.000 članova i mi želimo da budu uređene zelene površine na obodima naselja kako je to i bilo predviđeno. Kad smo kupovali stanove, mi smo platili i komunalno uređenje blokova i grad je dužan da nam to obezbedi”, kaže Marija Prijić Sladić. 

Rad neformalne grupe „Za zeleno Novo naselje“ Crta je podržala kroz “RAPID” program u okviru inicijative „Građani imaju moć“ koju sprovodi u saradnji sa USAID. Upravo ovaj program omogućava da se podrže ne samo organizacije već i pojedinci i neformalne grupe, poput ove.

Iako prvi put rade ovako nešto, Marija kaže da nije bilo teško pokrenuti ljude. Za manje od mesec i po dana više od 11.000 Novosađana potpisalo je peticiju kojom se traže humani urbanizam, odnosno briga o humanim uslovima života – zajednica po meri građana.

“Ljudi dobro reaguju kad ih informišete i objasnite šta je tačno problem. U početku nismo imali ni štandove, pa nam je za potpisivanje peticije poslužila i jedna daska za peglanje. Vrlo brzo smo se povezali sa drugim organizacijama i sada pomažemo jedni drugima.”  

Završna akcija biće održana u nedelju (25. aprila), nakon čega će peticija biti spremna za predaju nadležnim institucijama, a ovo nije prvi put da se i ovako organizuju.

„Već smo imali jednu više nego uspešnu akciju kad je na našu ‘Čajanku’ u februaru, samo dva dana posle javne rasprave na kojoj su odbijene gotovo sve primedbe građana, došlo oko 1.000 ljudi da nas podrži. I nakon što predamo peticiju, nastavićemo da se borimo pravnim sredstvima i zahtevati veću transparentnost i uključivanje građana u planiranje Novog naselja“, kaže Marija Prijić Sladić.