Kad su solidarni, građani imaju moć sve da promene

„Nedostaje nam solidarnost. U suštini, to je najvažniji deo građanskog aktivizma. Svi će se pobuniti kad se seče drvo ispred njihove kuće, ali puno manje njih ako je to drvo tri ulaza dalje“, kaže u razgovoru za Crtu Igor Jezdimirović iz novosadskog udruženja Inženjeri zaštite životne sredine.

Njegova koleginica Ivana Milovac dodaje da građani jesu spremni da se uključe u akcije, ali da je potrebno da ih neko usmeri.

„Mislim da su nam problemi porasli i sada je sve više inicijativa koje imaju uspeha. To sigurno dovodi do toga da se građani probude. Ali loša strana je što do tog buđenja dođe tek kad problem poraste i postane neizdrživ“, ističe Milovac. 

Udruženje Inženjeri zaštite životne sredine osnovano je 2005. godine sa ciljem da se da jasan i konkretan doprinos smanjenju štetnog uticaja ljudi na životnu sredinu. 

 

Ekodinar da se troši po želji građana

Još 2017. godine pokrenuli su inicijativu nsekodinar.rs kroz koju žele da informišu građane o trošenju sredstava iz gradskog budžeta za zaštitu životene sredine. Uz podršku Crte kroz incijativu „Građani imaju moć“, koju Crta sprovodi u saradnji sa USAID, nastoje da dodatno motivišu građane da zahtevaju od lokalnih vlasti da transparetno troše budžet.

Osim što građani mogu da prate kako se koriste sredstva budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada, kreirana je i interaktivna mapa koja Novosađanima i Novosađankama daje priliku da konkretne predloge dostave Gradskoj upravi i na taj način iskažu svoje mišljenje o načinu na koji novac iz fonda treba da se troši.

„Dobili smo više od 100 predloga građana i sve smo ih predali Gradskoj upravi. Organizovali smo i glasanje kako bismo videli šta građanima najviše smeta i šta bi hteli da se prvo uradi. Moram da priznam da smo se iznenadili. Očekivali smo da će u prvi plan doći problemi koji su najvidljiviji poput otpada, ali se pokazalo da građanima nedostaje zelenila. Dosta predloga smo dobili za sadnju drveća i uređenja pustih zelenih površina koje su negde možda namenjene investitorima, pa sada građani žele da i na ovaj način iskažu interesovanje da se tu zasadi drveće i da tu ostanu zelene površine“, kaže Milovac.

Prema Jezdimiroviću, uspešne akcije pokreću građane i svako naredno njihovo uključivanje i aktiviranje u mnogome zavisi od toga koliko je neka inicijativa uspešna.

„Ako Gradska uprava ne bude pozitivno odreagovala na predloge ovaj alat neće zaživeti i građani će biti razočarani. Ako zaživi, građani će videti da ovo ima smisla. Upravo je veliki broj građana odustao od učešća u javnim procesima smatrajući da oni nemaju smisla. Zato kad smo sve ovo osmišljavali, hteli smo da nađemo jednu vrstu, nazovimo to, kompromisa između onoga na šta se već troši novac iz tog Budžetskog fonda za ekologiju i alata pomoću kojeg građani mogu da učestvuju i predlažu konkretne probleme koje bi trebalo rešiti. Naravno da je bilo puno situacija kad se kompromis ne može napraviti, ali ovde smo hteli da budemo konstruktivni, da ne idemo odmah u napad na Budžetski fond i da se novac ne troši kako treba, što je činjenica, već i da Gradska uprava bude zadovoljna i da građanima budu rešeni problemi“.

S jedne strane, navodi Jezdimirović, i u Gradskoj upravi se vide neke pozitivne promene jer se sve češće organizuju javne rasprave i više nije toliko prisutan stav da su ih izabrali građani na četiri godine i da mogu da rade šta hoće.

„Imamo promenu u strukturi tog Bužetskog fonda i to je pohvalno. S druge strane,  još nemamo investicioni deo u njemu koji bi on mogao da nosi već se iz njega finansiraju aktivnosti koje bi morale biti naplaćene na drugačiji način. Iz tog Budžetskog fonda za proteklih 25 godina moglo je da bude izgrađeno dva sistema za upravljanje otpadom i fabrika za prečišćavanje vode.“

 

Ljudi od struke moraju da budu primer

Za Jezdimirovića građani su jedini koji nešto mogu da promene, ali svako nosi svoju odgovornost i stvar je ličnog opredeljenja da li će nešto da preduzme. 

„Za mene je građanin onaj koji je svestan i spreman da utiče na političke odluke bez obzira da li je partijski aktivan ili ne. To su građani koji imaju moć. Mi smo građane doveli u stanje da nisu svesni koliku moć imaju, nego su infatilni, stalno traže velikog brata, tatu koji će da im kaže šta i kako trabe da urade“, smatra Igor Jezdimirović. 

Za njega, deo odgovornosti što građani nisu aktivniji i u nedovoljnoj meri veruju da nešto mogu da promene nose i oni koji su najobrazovaniji deo društva. 

„Građani bi znali da imaju moć i kad bi videli da oni koji su najobrazovaniji u društvu javno istupaju i zastupaju svoje stavove i struke. Tu pre svega mislim na fakultete. Oni kao da ne postoje. Umesto da profesori pokažu studentima kako se istupa u javnosti i govori u ime struke, ispada da studenti uče profesore šta je društveni aktivizam i to je poražavajuće. Vi imate moć tek onda kad dobijete podršku građana, kad su građani svesni da je njihov novac u pitanju, njihova budućnost i kad izađu i kažu da neće da se pomere sa neke livadice jer je ne daju“, kaže Jezdimirović.