Nadzorni odbor za izbore potreban, reforma izbornih zakona neophodna

Postoji potreba za formiranjem nadzornog odbora skupštine za praćenje izbora, ali su njegove nadležnosti dosta ograničene, zbog čega bi trebalo unaprediti zakonski okvir, rečeno je na okruglom stolu “Uloga Narodne skupštine u izbornom procesu“, održanom u Narodnoj skupštini u  okviru Nedelje parlamentarizma.

Na okruglom stolu u organizaciji Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost(CRTA) učestovali su Veljko Rakić, bivši član Republičke izborne komisije,  Elena Božić Talijan, koja je 2000. predsedavala Nadzornom odboru skupštine za praćenje izbora, Dejan Đokić, advokat i ekspert u oblasti izbornog prava i Pavle Dimitrijević, šef pravnog tima CRTA-e.

Većina učesnika saglasnaje da postoji potreba za nadzornim odborom skupštine, kao i za reformom izbornih zakona, koji bi, između ostalog, proširili ovlašćenja Republičke izborne komisije.

Šef pravnog tima CRTE Pavle Dimitrijević predstavio je preporuke CRTA posmatračke misije „Građani na straži“, koje se mogu realizovati pre predstojećih predsedničkih izbora 2017. godine. Dimitrijević je rekao da se jedna od glavnih preporuka odnosi na birački spisak, te da je potrebno unaprediti način na koji se spiskovi ažuriraju, kao i sistem nadzora nad biračkim spiskom.

„U narednom periodu CRTA će pokrenuti teme o kojima se ne govori ili se govori samo tokom izbornog procesa, a odnose se na unapređenje izbornih propisa i rad izbornih organa“, rekao je Dimitrijević.

Nekadšnji član RIK-a Veljko Rakić rekao je da je za unapređenje izbornog procesa potrebno proširiti ovlašćenja ovog tela, kako bi RIK mogao da postupa i po službenoj dužnosti.

„Prema postojećim propisima, RIK može da odlučuje samo o prigovorima koje su podneli građani i nikako drugačije“, naglasio je Rakić.

Elena Božić Talijan bila je predsednica Nadzornog odbora za prevremene parlamentarne izbore 2000. godine, od kada ovakvi odbori nisu formirani. Božić Talijan smatrada je nadzorni odbor za praćenje izbora i danas potreban, ali dazbog postojećih propisa ne bi imao svrhu, jer nema nadležnost da izriče kazne.

„I kada bismo uočili najgrublja kršenja izbornog prava, kao članovi Nadzornog odbora, ne bismo mogli da da preduzemmo ništa, osim javnog iznošenja problema“, istakla je Božić Talijan.

Prema njenim rečima, izmenama zakona došlo je do preklapanja nadležnosti Nadzornog odbora i Regulatorne agencije za elektronske medije (REM). To što REM ni šest meseci od izbora nije objavio izveštaj o medijskom izveštavanju u kampanji jeste jedan od razloga zašto je nadzorni odbor neophodan, ocenjuje ona.

Advokat Dejan Đokić, koji se 20 godina bavi izbornim pravom, smatra, međutim, da bi jedino RIK trebalo da ima nadležnost kod kažnjavanja za kršenje izbornih procedura.

Tokom diskusije koja je usledila, šef poslaničke grupe „Dveri“ Boško Obradović rekao je da su izbori u Srbiji „izgubili kredibilitet“, da nadzorni odbor jeste neophodan, ali da je ključno pitanje nezavisnosti takvog tela.

„Više od šest meseci posle izbora nemamo izveštaj o izveštavanju medija tokom predizborne kampanje koji je trebao da uradi REM. I sada da se objave ti nalazi, neće biti relevantni, jer su izbori prošli. Potrebno je da imamo nadzorno telo koje može da interveniše tokom izbornog procesa i da odmah zaštiti ravnopravnost učesnika u izbornom procesu, a mi takvo telo nemamo“, rekao je Obradović.

Šef CRTA posmatračke misije „Građani na straži“ Raša Nedeljkov rekaoje da istraživanje javnog mnjenja koje je CRTA uradila tokom leta pokazuje da oko 20 odsto građana smatra da aprilski izbori nisu bili regularni, dok oko 40 odsto veruje da je bilo nepravilnosti, ali da one nisu uticale na konačne rezultate izbora.

„Istovremeno, građani samo izbore vide kao mogućnost za uključivanje u demokratske procese u Srbiji, što znači da imamo ogroman broj ljudi koji ne veruju u izbore, i kao posledicu toga sve manju izlaznost na izborima“, rekao je Nedeljkov.