Informacije o radu vlada u regionu nedovoljno dostupne građanima

Vlade Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije objavljuju tek polovinu informacije o svom radu na svojim zvaničnim sajtovima odnosno ispunjvaju tek polovinu kriterijuma za otvorenost i interakciju sa građanima.

Informacije o budžetu nisu dostupne građanima i učešće šire javnosti u procesu kreiranja javnih politika je na minimalnom nivou pokazuju preliminarni rezultati regionalnog istraživanja o tome koliko Vlade i ministarstva koriste nove tehnologije za predstavljanje svog rada, koji su sproveli Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost CRTA iz Srbije, Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Zašto ne iz Bosne i Hercegovine i MOST iz Makedonije.

Kriterijumu na osnovu kojih je meren stepen otvorenosti Vlada i ministarstava i interakcije sa građanima odnosili su se na transparentnost rada državnih organa, budžetsku transparentost, pristup informacijama, učešće javnosti u kreiranju javnih politika i upotrebe novih tehologija u komunikaciji sa građanima. Istraživanje, sprovedno u periodu od avgusta do oktobra 2013., urađeno je na osnovu analize informacija dostupnih na zvaničnim internet stranicama Vlada i ministarstava.

Vlada Srbije ispunjava 41 odsto kriterijuma i prema ovom rezultatu, Srbija se nalazi na drugom mestu posle Vlade Crne Gore a ispred Vlada Bosne i Hercegovine i Makedonije. Negativne ocene koje je Vlada dobila, posledica su manjka informacija o strategijama, budžetskim planovima i zakonima, pozivima na javne rasprave.

Najbolju ocenu otvorenosti (65 procenata) Vlada je dobila na pitanjima koja se tiču informacija o transparentnosti državnih organa kao što su da li postoji zvaničan sajt, da li se redovno ažurira, da li se objavljuju saopštenja nakon Sednica Vlade, biografije rukovodećih kadrova. Kod upotrebe novih tehnologija u komunikaciji sa građanima Vlada Republike Srbije je na trećem mestu (31 odsto), iza Vlada Makedonije (62,5 odsto) i Vlade Crne Gore (44 odsto).

Kada je reč o otvorenosti ministarstvima u regionu, ministarstva Vlada Srbije i Crne Gore ispunjavaju oko 40 odsto zadatih kriterijuma. Najviše bodova ministarstva u Srbiji su dobila na pitanjima o transparentnosti rada državnih organa (54 procenata), dok su najslabije ocene dobili u vezi sa pristupom informacijama (22 procenta) i participacije izvanvladinih aktera (22,5 procenta).

Najbolje ocenjeni, sa po 27 od ukupno 60 bodova ili 45 odsto ispunjenih kriterijuma, su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo kulture i informisanja, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija. Najlošije pozicionirani na skali otvorenosti i interakcije sa akterima u društvu i građanima su Ministarstvo omladine i sporta 23 procenta i Ministarstvo građevinarstva i urbanizma 32 procenta. Ministarstvo privrede izuzeto je iz analize jer u periodu istraživanja nije imalo sajt. Nakon rekonstrukcije Vlade, dotada zajednički sajt Ministarstva finansija i prevrede, preuzelo je Ministarstvo finansija.

“U svakoj zemlji, pa i u Srbiji postoji velika razlika između prvog i poslednjeg ministarstva na rang listi što ukazuje na to da vlade ne sprovode jedinstvene politike transparentnosti odnosno da nemaju ili ne poštuju pravila o objavljivanju informacija na veb sajtovima” izjavila je Vukosava Crnjanski Šabović, direktorka Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost – CRTA.

Kompletni podaci istraživanja dostupni su na sajtu otvorenevlade.cdtmn.org.