Novac i mediji u izbornoj kampanji

Kada započne kampanja predstavljanja kandidata, neophodno je ispoštovati određena pravila i procedure. Propisi o finansiranju kampanje, kao i o potencijalnom kršenju standarda tokom vođenja kampanje su dostupni javnosti. Takođe, postoje i određene institucije koje kontrolišu celu kampanju, pokreću sporove i izriču sankcije ukoliko je potrebno.  Kroz sledeće odgovore saznaćete sve o kampanji kandidata u izbornom procesu.

 

  •  Kako se finansira kampanja?

 

Kampanja se finansira kako iz privatnih tako i iz javnih izvora, koji se obezbeđuju u iznosu od 0,07 % poreskih prihoda jedinice lokalne samouprave. Javna sredstva raspodeljuju se tako što se 20% sume raspodeli u jednakim iznosima podnosiocima proglašenih izbornih lista koji su prilikom podnošenja izborne liste dali izjavu da će koristiti sredstava iz javnih izvora za pokriće troškova izborne kampanje. Ova sredstva uplaćuju se u roku od pet dana od dana proglašenja svih izbornih lista.

Preostalih 80 % dodeljuje se podnosiocima izbornih lista koje su osvojile mandate, srazmerno broju osvojenih mandata, u roku od pet dana od dana proglašenja izbornih rezultata, bez obzira na to da li su koristili sredstva iz javnih izvora za pokriće troškova izborne kampanje.

Da bi dobili novac iz budžeta, podnosioci izbornih lista moraju da najpre polože izborno jemstvo u visini iznosa koji treba da dobiju iz budžetskih sredstava i to u gotovom novcu, bankarskoj garanciji, državnim hartijama od vrednosti ili stavljanjem hipoteke za iznos jemstva na nepokretnoj imovini lica koje daje jemstvo.

Izborno jemstvo se vraća političkom subjektu ukoliko na izborima osvoji najmanje 1% važećih glasova, odnosno 0,2% važećih glasova ukoliko se radi o stranci/koaliciji nacionalnih manjina.

Što se tiče finansiranja iz privatnih izvora, maksimalna vrednost godišnje donacije nekog pojednica za finansiranje izborne kampanje iznosi najviše 20 prosečnih mesečnih zarada (oko milion dinara) , dok je u slučaju pravnih lica taj iznos najviše 200 prosečnih mesečnih zarada.

 

  •  Ko vrši kontrolu finansiranja kampanje?

 

Kontrolu finansiranja kampanje vrši Agencija za borbu protiv korupcije. Zakon o finansiranju političkih aktivnosti precizno uređuje pravila koja se tiču finansiranja izborne kampanje. Između ostalog, predviđa da svrhu prikupljanja sredstava za finansiranje izborne kampanje, politički subjekat otvara poseban račun, koji se ne može koristiti u druge svrhe; obavezuje političkog subjekta da Agenciji za borbu protiv korupcije podnese izveštaj o troškovima izborne kampanje koji sadrži podatke o poreklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora; propisuje maksimalan iznos koji fizička i pravna lica mogu donirati političkom subjektu.

 

  • Šta je sve zabranjeno u kampanji?

 

Tokom izborne kampanje možemo izdvojiti nekoliko vrsta izbornih nepravilnosti koje su nedozvoljene/zabranjene. Generalno, povrede se mogu razvrstati na vođenje „funkcionerske kampanje“, povrede u vezi sa finansiranjem kampanje, medijske nepravilnosti i ostala krivična i prekršajna dela iz izborne materije.

 

1-Funkcionerska kampanja– Prema zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije zabranjena je tzv. funkcionerska kampanja. Naime, funkcioner ne može da koristi javne resurse i skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu funkcionera, za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata.

 

 

2-Zabranjeno finansiranje politicke kampanje/aktivnosti– Prema zakonu o finansiranju političkih aktivnosti zabranjeno je finansiranje od strane: stranih država, stranih fizičkih i pravnih lica, osim međunarodnih političkih udruženja; anonimnih darodavaca; javnih ustanova, javnih preduzeća, privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju usluge od opšteg interesa; ustanova i preduzeća sa učešćem državnog kapitala; drugih organizacija koje vrše javna ovlašćenja; sindikata; udruženja i drugih nedobitnih organizacija; crkava i verskih zajednica; zadužbina i fondacija; priređivača igara na sreću; uvoznika, izvoznika i proizvođača akciznih proizvoda; pravnih lica i preduzetnika koji imaju dospele, a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. Zabranjeno je finansiranje političkog subjekta i od strane pravnog ili fizičkog lica koje vrši delatnosti od opšteg interesa po osnovu ugovora sa organima Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i javnim službama čiji su oni osnivači, za vreme dok postoji takav ugovorni odnos i dve godine nakon prestanka ugovornog odnosa. Političkim strankama je zabranjeno da stiču udeo ili akcije u pravnom licu. Isto tako političkim subjektima je zabranjeno da stiču prihod od promotivne ili komercijalne delatnosti. Takođe, Zakonom je zabranjeno vršenje bilo kakvog pristiska, pretnje i diskriminacije prema licu koje daje prilog određenom političkom subjektu. Sa druge strane zabranjeno je i vršenje bilo kakvog pritiska prilikom prikupljanja sredstava ili davanja obećanja ukoliko se da prilog političkom subjektu. Na kraju, zabranjeno je prikrivanje identiteta davaoca priloga ili iznosa priloga.

 

3-U okviru polja medijske kampanje zabranjena je izborna propaganda preko sredstava javnog obaveštavanja i javnih skupova i objavljivanje procene rezultata izbora zabranjeni su 48 časova pre dana održavanja izbora i na dan održavanja izbora do zatvaranja biračkih mesta. Takođe, Pravilnikom o obavezama pružalaca medijskih usluga tokom izborne kampanje zabranjeno je emitovanje predizbornog programa od strane pružalaca medijskih usluga koji u svom programskom elaboratu nisu predvideli da će emitovati vesti i program aktuelnosti. Pravilnik isto zabranjuje prikriveno emitovanje predizbornog program u vidu informativnog ili druge vrste programai zabranjeno je tokom predizborne kampanje emitovati igrane, dokumentarne, zabavne ili druge slične programske sadržaje u kojima se pojavljuje funkcioner ili istaknuti predstavnik podnosioca izborne liste ili kandidata.

 

 

 

  • Koja je uloga Agencije za borbu protiv korupcije?

 

Agencija za borbu protiv korupcije u kampanji ima sledeće nadležnosti:

1-Agencija je dužna da prati da li se vodi tzv. “funkcionerska kampanja”, odnosno da li funkcioner krši zabranu predviđenu Zakonom o Agenciji za borbu protiv korupcije koji propisuje da funkcioner ne može da koristi javne resurse i skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu funkcionera, za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata te da je dužan da uvek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem vrši javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta. Ako Agencija utvrdi da postoji kršenje ove zabrane,trebalo bi da o istoj obavesti Prekršajni sud koji je nadležan za sprovođenje postupka i koji učiniocu može izreći novčanu kaznu.

2-Agencija je, takođe, nadležna da kontroliše proces finansiranja kampanje te da vodi računa o tome da politički subjekt ne krši zabrane.Agencija, zato, po službenoj dužnosti ili po prijavi pokreće i vodi postupak u kome se odlučuje da li postoji povreda pravila o finansiranju kampanje. Ona može izrići meru upozorenjapolitičkom subjektu ukoliko u postupku kontrole utvrdi nedostatke koji se mogu otkloniti. Ukoliko politički subjekat ne postupi po meri upozorenja, do isteka roka koji je u odluci određen, Agencija podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršajni postupak za nabrojane prekršaje ne može se pokrenuti ako protekne pet godina od dana kada je prekršaj učinjen.

 

  • Da li televizija može da promoviše samo jednog kandidata?

 

Pružalac medijske usluge je dužan da prilikom informisanja o predizbornim aktivnostima podnosilaca izbornih lista i kandidata obezbedi njihovu zastupljenost u programu bez diskriminacije.

Svaki pružalac medijske usluge dužan je da emituje političke oglasne poruke svih zainteresovanih podnosilaca izbornih lista i kandidata pod jednakim programskim, tehničkim i finansijskim uslovima.Ako ih je više zainteresovanih, pa se zbog tehničkih uslova ne mogu svi njihovi interesi u celosti zadovoljiti, vreme namenjeno političkom oglašavanju biće raspodeljeno srazmerno iskazanoj zainteresovanosti.

Osim toga, RTS i RTV dužne su da u svom programu ravnomerno, bez diskriminacije i pod istim programskim i tehničkim uslovima, predstave sve izborne liste i kandidate.

Pritom, pružaoci medijskih usluga moraju paziti i na to da je zabranjeno prikriveno emitovati predizborni program u vidu informativnog ili druge vrste programa.

Kada su izbori raspisani samo za o područje određene opštine, predizborni program može emitovati samo pružalac medijske usluge regionalnog ili lokalnog nivo pokrivanja, što ne isključuje pravo ostaloh pružalaca medijske usluge da na opšti način informišu gledaoce o toku predizborne kampanje na području koje ne obuhvata njihova zona pokrivanja.

 

  • Koja je uloga Regulatornog tela za elektronske medije (REM)?

 

Regulatorno telo za elektronske medije (REM) je samostalan i nezavisan organ koji je osnovan Zakonom o elektronskim medijima. REM je usvojio Pravilnik o obavezama pružalaca medijskih usluga tokom predizborne kampanje, koji objedinjuje pravila koja se odnose na način emitovanja predizbornog programa. Organi Regulatora su Savet i predsednik Saveta i oni su nadležni kako za donošenje Pravilnika tako i za sprovođenje odnosno tumačenje njegovih odredbi te eventualno izricanje kazni. REM ima presudnu ulogu u kampanji u uređenju izborne komunikacije u elektronskim medijima, budući da on definiše okvir u kome se mediji i politički subjekti mogu kretati, tumači zakonske odredbe a raspolaže i mogućnošću izricanja sankcija onima koji prekrše odredbe Pravilnika.